Tajna doktrina Antike

Tajna doktrina Antike

Autor: H.P. Blavatsky

U Tajnoj doktrini predočena su mnoga fundamentalna i skrivena učenja tajne doktrine Istoka. No ipak je time podignut samo djelić tamne koprene. Jer nikome, pa niti najvećem živućem adeptu, ne bi bilo dopušteno, ili mu se ne bi ni moglo dopustiti, pa čak i kada bi on to želio, dati ovom smetenom svijetu, svijetu koji se svemu izruguje i koji ni u što ne vjeruje, učenja koja su od njega toliko dugo skrivana.

Tajna doktrina bila univerzalno rasprostranjena religija drevnog i pretpovijesnog svijeta. Dokazi o njenoj rasprostranjenosti, autentični zapisi o njezinoj povijesti, potpun lanac dokumenata koji pokazuje svoj karakter i nazočnost u svakoj zemlji zajedno s učenjima njezinih velikih adepata postoji i dan-danas u tajnim kriptama knjižnica koje pripadaju okultnom bratstvu.

Ova će tvrdnja zvučati vjerodostojnije kada se razmotre sljedeće činjenice: tradicija tisuća pergamenata u Aleksandrijskoj biblioteci u trenutku njezina uništenja; tisuće sanskrtskih radova koji nestaju u Indiji za Akbarove vladavine; univerzalna tradicija u Kini i Japanu s pravim arhaičnim tekstovima koji sadrže komentare, jer samo ih oni čine razumljivima – procjenjuje se da se radi o više tisuća tomova – a koji su odavno izmakli dosegu profanih ruku; nestanak obimne svete i okultne literature Babilona; gujpitak ključeva koji jedini mogu razriješiti tisuće zagonetki egipatskih hijeroglifskih zapisa; indijska tradicija stvarnih tajnih komentara koji Vede čine razumljivima, a koji više nisu u vidokrugu profanih očiju, iako su još uvijek dostupni iniciranima, skrivenim u tamnim pećinama i kriptama; istovjetno vjerovanje koje postoji među budistima u svezi njihovih svetih knjiga.

U 20. stoljeću znanstvenici će početi shvaćati da Tajna doktrina nije izmišljena i da nije pretjerana, već upravo suprotno – jednostavan pregled. I, konačno, shvatit će da ta učenja prethode Vedama.

Nisu li ona bila ismijavana, odbacivana i nazivana »modernom obmanom« već prije pedesetak godina? Nisu li Lempriere i drugi znanstvenici tvrdili da je sanskrt dijalekt izveden iz grčkog jezika? I sam Max Müller je 1820. godine govorio da su svete knjige brahmana, maga i budista »nepoznate, njihovo postojanje upitno, a nije postojao niti jedan znanstvenik koji je preveo čak ijedan redak iz Veda (…) Zend Aveste ili budističke Tripitake. Sada je dokazano da su Vede djelo davne antike, a njihova voluminoznost zaslužuje divljenje.«

Isto će biti rečeno i o Tajnoj arhaičnoj doktrini kada se podastru dokazi o njezinom nepobitnom postojanju i zapisima. Ali proći će stoljeća prije nego što se iz toga uspije dobiti nešto više.

Prijevod: Jurica Jelen
Godina izdanja: 2010.
Broj stranica: 156
Vrsta uveza: meki
Format: 13 x 20 cm